Sretan rođendan!

Sretan rođendan, Secret Zagreb Walks!

Secret Zagreb Walks je tvrtka koja nudi neuobičajene turističke obilaske Zagreba. Volite hororce, priče o duhovima, ubojstvima, vješticama, okultnim društvima i čudnim običajima? A zmajeve, grifone i ostala čudovišta? Onda nešto modernije? Recimo... Kako su Zagrepčani zamišljali budućnost u 19. st., luckasti izumitelji, vrsni majstori? Steampunk? Dolazite u Zagreb u Studenom? Zima vam je najdraže godišnje doba, a najdraža knjiga Dickensova Božićna Priča? Što god od toga vam se sviđa, baš takve obilaske nudi Secret Zagreb Walks.
Povodom svog drugog rođendana nude popust na kupon za privatni razgled Zagreba (1-4 osobe). Ne, ne morate odmah dogovoriti obilazak - kupon vrijedi do sljedećeg rođendana.
Za više informacija možete škljocnuti mišem na ovaj link, ili kontaktirati direktno Secret Zagreb Walks ovim linkom.

Pazi! Oštar zmaj u Cavtatu!

Ovaj post bih posvetio fra. Ilaru Lukšiću, zmajolovčevom imenjaku, prijatelju i učitelju, koji mi je pokazao kako latinski nije ni toliko težak, ni dosadan. Gratias tibi ago frater Hilarion.

U prošloj šetnji sam preskočio jednu zanimljivu lokaciju - špilju Šipun.

Prema legendi, u toj špilji je živio zmaj Voaz, tlačeći Cavtaćane i Konavljane. Zašto ih više ne tlači?

Priču nećemo početi u Cavtatu, već u Močićima, u jednoj drugoj špilji, Tominoj glavici.

U toj plitkoj špilji je smješten mitrej, svetište kulta Mitre koji se širio Rimskim carstvom od 1. do 4. stoljeća.

Mitrino svetište

Danas ne znamo puno o tom kultu, jer je o njemu ostavljeno vrlo malo pisane riječi. Uglavnom se tek spominje. Njegova povezanost sa štovanjem sunca se može vidjeti i u ovom svetištu. Kad ujutro izviri sunce iza konavoskih planina, probiju se njegove zrake kroz lišće mladih hrastova i obasjaju reljef iznad špilje.

Mitra ubija bika ispod kojeg su škorpija i zmija. Sa strane stoje dva svećenika, a u gornjem lijevom kutu se vide zrake sunca, koje se kroz stoljeća odlomilo

U toj špilji je, prema fra Ilaru Lukšiću, negdje između 362. i 366. godine živio pustinjak sv. Ilar. Legende o njemu su kroz stoljeća preživjele u narodnim predajama. Ona koja nas zanima nije pronađena u glagoljaškim zapisima, ali ju je zapisao sveti Jeronim (u 39. poglavlju) dvadesetak godina nakon njegove smrti.

Prenijet ću vam je u verziji koju mi je 2000. god. ispričao fra. Ilar.

Nekoć je Cavtat i Konavle morio veliki zmaj. Živio je u Šipunu, a proždirao je djecu, žene, muškarce i stoku. Bio je toliko velik da je u jednom zalogaju mogao progutati svoj najdraži plijen - vola. Stoga mu nadjenu ime Voaz.

Jednog dana u Konavle dođe sveti Ilar tražeći samoću, ali narod ču za njegov dolazak i krene ga moliti za pomoć protiv strašnog Voaza. Sveti Ilar im odluči pomoći.

Nije krenuo na zmaja kao sveti Juraj, naoružan na konju, već kao ponizan pustinjak krene pješice i povede sa sobom svoga prijatelja magarca.

Kad sam odlučio proći putem kojim je možda prošao sv. Ilar,
poveo sam i ja svog četveronožnog prijatelja - Grace.

Kad je Ilar došao do Voaza, nađe ga da spava - baš se bio nažderao čeljadi i stoke. Uzme ga sveti Ilar za rep i zaveže za magarca, pa povuče zmaja preko mora do Mlina. Tamo uputi ljude da naslažu drva za velik oganj, ali Voaza nije mogao staviti na lomaču, jer je bio to velik zmaj.

Ako pođete Plavom stazom stopama sv. Ilara, možda naiđete na ovog momka.
Ne bojte se. Niti je zmija, niti Voazovo mlado. Tek bezopasni blavor.

Padne tada sveti Ilar na koljena i krene se moliti Bogu. Bog ga usliša i naredi Voazu da se sam popne na lomaču. Tada Ilar zapali pod njim vatru i Voaz izgori. Poslije su na tom mjestu podigli crkvu sv. Ilara. Katkad i dan-danas možeš vidjeti trag po moru kuda je sveti Ilar vukao zmaja.

Put kojim je možda sv. Ilar hodao kako bi došao do Voaza

Voazova jazbina, špilja Šipun, prvi put je spomenuta oko 78. god. u "Naturalis historia" Plinija Starijeg, a 1963. proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode. 120 m duga špilja se spušta 32 m u dubinu. Iako je turisti posjećuju već od 19. st., danas je zatvorena za javnost. Možda je bolje tako, jer špilja sa svojim jezercem koje je pri dnu slano, a pri površini slatkovodno, tvori osjetljiv ekološki sistem.

Ulaz u špilju Šipun

  

Ako se odlučite prošetati dijelom Plave staze kojim je možda prošao sveti Ilar kako bi ulovio zmaja, konkretne podatke o udaljenostima i visinama možete vidjeti na mom primjeru, uz par napomena: išao sam od Močića prema Cavtatu, dakle nizbrdo. Od Cavtata do Močića će vam trebati oko sat vremena. Veći dio staze je izložen suncu, tako da je dobro izbjegavati vrijeme kad je sunce najjače (od 11 do 16 sati). Katkada oblaci znaju prevariti i stvoriti dojam kako sunce nije jako. Iako staza nije prezahtjevna, niti opasna, ponesite prikladnu obuću jer se radi o stazi kroz krško područje (NE: japanke, natikače, kroksice, sandale...), šešir ili kapu, dovoljno tekućine (najmanje litru), kremu za sunčanje.

Ovo su vaši prijatelji.
Tekućina, prikladna obuća, šešir, krema za sunčanje.

Nađete li se kojim slučajem u Zagrebu, a zanimaju vas zmajevi i slični reptili, možete uz Secret Zagreb Walks otkriti tajne zagrebačkih zmajeva.

Cavtatski galeb

Šetate cavtatskom rivom poslijepodne. Dolazite do kraja rive, a sunce se primiče obzoru. Najbolje vrijeme za prošetati oko poluotoka Rata. Hoćete li stići obići poluotok dok još ima sunca? Koliko ima još za hodati? Stigne li se još okupati na Kamenu Malom? Kako bih vam najbolje odgovorio na ta (i možda još koje) pitanja, prošetao sam se oko Rata.

Šetnjica oko Rata

Lagana šetnja traje tridesetak minuta. Sigurno će vam u oko upasti ono neko krivudanje pri vrhu poluotoka. Kao da sam krivo skrenuo, pa se vratio... O tome ću malo kasnije. Idemo redom. Od početka. Od naslova.

Postoji na Ratu jedan galeb. Stoji kraj staze i nikako da se makne od tamo. Raširio krila kao u letu i stoji tamo. Morate dobro paziti da vam ne promakne! Kažu da se galeb pojavio slučajno dok su lomili kamen. Tako kažu jedni. Drugi kažu ako je to netko sigurno uklesao u kamen. Bilo to slučajno, ili ne, zanimljivo je da su obližnji otoci Mrkan, Bobara i Supetar ornitološki rezervat u kojem se gnijezdi galeb klaukavac. Kako biste ga lakše našli, ispod fotografije sam zapisao koordinate.

42.58584605555556,18.21147138888889

Sad je došlo na red ono skretanje s puta, detour.

Na tom mjestu se nalazi zgrada iz I. stoljeća koja bi mogla biti rimska vila. Od 1984. do 1987. su se vršila arheološka istraživanja koja su otkrila kako se zgrada koristila sve do kasne antike. Čini se kako od završetka istraživanja taj arheološki lokalitet polako pada u zaborav, jer danas se možete osjećati kao pravi Indiana Jones dok gazeći kroz visoku travu i korov tražite ostatke rimske vile. Samo morate vrlo oprezno koračati kako ne biste upali u cisternu u kojoj su stari Rimljani držali vodu i ozlijedili se.

Indiana Jones u Cavtatu

Predlažem polako nastaviti šetnju poluotokom dok se ne dođe opet do Cavtata. Ima još par stvari za vidjeti na tom malom polutočiću. Samo... Uskoro će noć. Nisam kukavica! Nego... Ma i najhrabrijima je nekako ugodnije posjetiti to mjesto danju! Ne. Ne pričam o groblju. Sad je jako kasno. 3:32 Strah me i spomenuti. Drugi put...