Tačke u Dubrovniku

Dubrovnik ima bogatu i fascinantnu povijest. Kroz stoljeća je uspio očuvati stupanj neovisnosti i slobodu. To ne bi bilo moguće da Dubrovčani nisu bili spremni prihvatiti nove izume, ideje, prilagoditi se raznim situacijama. Međutim, postoji jedna slaba točka - tačke.

Srednjovjekovni Dubrovnik... Grad-država polako postaje sve moćnija, kopnena i morska trgovina sve više jača, grad je opasan visokim kamenim zidinama, dograđuje se najmoderniji vanjski plašt koji može odoljeti novoj tehnologiji ratovanja - barutu... Klesari klešu kamen, zidari ga slažu, šegrti i radnici ga nose u rukama i na nosiljkama. Tačkama ni traga!

Dubrovnik u doba renesanse je na vrhuncu svoje ekonomske i političke moći. Shakespeare je oduševljen velikim dubrovačkim brodovima, otvaraju se konzulati i trgovačke kolonije po cijelom svijetu, u Dubrovnik dolaze trgovci, obrtnici i pustolovi iz cijelog svijeta, 6000 stanovnika i nebrojeni stranci se guraju dubrovačkim ulicama, pričaju raznim jezicima, razmjenjuju uzbudljive vijesti, otkrića i novotarije... Po Dubrovačkoj republici se grade ljetnikovci, nadograđuje se Revelin, opet klesari klešu, zidari zidaju, a šegrti i radnici... i dalje nose kamen u rukama i nosiljkama?!

Stari Revelin

Ostatak Europe, pa čak i ona najnerazvijenija mjesta, građu dovoze na tačkama, a Dubrovčani koji su razvili dvostruko knjigovodstvo, izgradili prvi srednjovjekovni sistem kanalizacija, zakonom uređuju pomorsko osiguranje, prepredeni vješti diplomati i trgovci koji se vješto prilagođavaju velikim promjenama tog doba na političkoj i ekonomskoj sceni, nekako izbjegavaju koristiti to čudo tehnologije.

Što je bio razlog tom otporu korištenja tački možda nikad nećemo saznati. Možda ni Stjepanu Gradiću nije bilo jasno zašto njegovi sunarodnjaci odbijaju koristiti tačke. Nakon Velike trešnje 1667. se Gradić toliko posvetio obnovi Dubrovnika da su ga prozvali ocem domovine i obnoviteljem grada i slobode. Dubrovčanima je kao pomoć u izgradnji grada između ostalog poslao i tačke. Možemo tek zamisliti frustraciju tog visokoobrazovanog čovjeka dok pismom moli Dubrovčane da počnu koristiti tačke koje im je poslao.

Stjepan Gradić

Danas Dubrovčani tačke nazivaju kariola i ne smijete ju pomiješati s karićem koji je nešto sasvim drugo i vrlo je važan za povijesnu jezgru Dubrovnika. Ali o tome ću neki drugi put...

Pronađite dva srednjovjekovna Dubrovčanina